Qingdao (Qingdao Shi)
Qingdao (pinyin; tradicionalno Ch’ing-tao i Tsingtao) najveći je grad i najprometnija luka u pokrajini Shandong (Shantung) koja se nalazili u sjeveroistočnom dijelu Narodne Republike Kine. Nalazi se na južnoj obali poluotoka Shandong, na ulazu u zaljev Jiaozhou koji je dio Žutoga mora.
Godine 1898. Dinastija Qing ustupila je grad Njemačkom Carstvu na 99 godina. Godine 1899. izgrađen je lučki prostor, a 1904. željeznička pruga do Jinana. Godine 1914., tijekom Prvog svjetskog rata grad je okupiralo Japansko Carstvo. Grad je dan Republici Kini 1922. godine. Godine 1938., tijekom Drugog kinesko-japanskog rata, Japansko Carstvo ponovno je okupiralo grad. Okupacija je trajala sve do 1945. godine.
Godine 1898. Dinastija Qing ustupila je grad Njemačkom Carstvu na 99 godina. Godine 1899. izgrađen je lučki prostor, a 1904. željeznička pruga do Jinana. Godine 1914., tijekom Prvog svjetskog rata grad je okupiralo Japansko Carstvo. Grad je dan Republici Kini 1922. godine. Godine 1938., tijekom Drugog kinesko-japanskog rata, Japansko Carstvo ponovno je okupiralo grad. Okupacija je trajala sve do 1945. godine.
Zemljovid - Qingdao (Qingdao Shi)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Kina
Zastava Kine |
Na sjeveru graniči s Rusijom (duljina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku s DNR Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tadžikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: Žuto more sa zaljevom Bo Hai, Istočnokinesko i Južnokinesko more. Ukupna duljina kopnene granice Kine je 22.147 km.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
CNY | Renminbi (Renminbi) | ¥ or 元 | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
ZH | Kineski jezik (Chinese language) |
UG | Ujgurski jezik (Uighur language) |